Hrvatsko stanovništvo ovih dana susreće se sa polupraznim, a sve češće i praznim gajbicama krompira u samoposlugama piše Poslovni.hr.
Kako priča Damir Mesarić, proizvođač ove poljoprivredne kulture iz Belice, jedan od glavnih problema je i sve manji broj samih proizvođača.
– Uz već poznate probleme sa većim cenama repromaterijala suočeni smo i sa manjkom proizvodnje, a i sve je manje proizvođača koji se uopšte žele baviti uzgojem krompira. Bolesti je sve više, tretiranja su sve jača, a s tim se problemom suočava i cela Evropa. Mi smo godinama upozoravali na dampinške cene i kako će to konačno dovesti do sve manjeg broja proizvođača i eto sada se to i dogodilo – priča Mesarić.
Trenutna nestašica posledica je suše koja je prošlogodišnji rod prepolovila kod većine proizvođača.
– Rod je bio manji za 50-60 posto, barem kod nas u Međimurju i to zbog elementarnih nepogoda. Kroz 15 dana taj problem će biti rešen, kreće vađenje krompira, i kod nas u Međimurju, a potom i u Istri tako da očekujemo normalizaciju tržišta ubrzo. Nema straha ni za potrošnju u turističkoj sezoni, sve će to biti sređeno – najavio je Mesarić i kaže kako ovo malo krompira što ima na policama nije uvezeno iz evropskih zemalja, već verovatno iz Egipta ili sa Kipra.
Postavlja se i pitanje kako će nestašica uticati na formiranje cena. Mesarić tvrdi da će to jedino zavisiti od tržišta – “ako bude potražnje, rašće mu i cena”.
– Lekovi za biljke su tri puta skuplji, a tu su i više cene repromaterijala. Neki preparati koje morate koristiti su suludo skupi, a uz to morate voditi računa i o okolini jer Evropa to traži. Sve će to dovesti do dodatnog pada proizvodnje – smatra poljoprivrednik.
Računica proizvodnje je ove godine prešla granicu od jednog evra, zbog čega mnogi odustaju od proizvodnje ili se okreću izvozu.
– Nekad je to bila jedna od osnovnih kultura kod nas, a danas je jedna od najskupljih poljoprivrednih proizvodnji. Mi smo naš krompir najviše izvezli u Mađarsku, a i slovensko tržište dosta traži. Tako je to kad naši majstori uvoze, a nama domaćim proizvođačima spuštaju cenu pa moraš da tražiš drugo tržište i priliku. To se u Hrvatskoj dogodilo i sa svinjogojstvom. Iako se poljoprivredna proizvodnja kod nas podstiče, tržište i trgovci ruše cene i na kraju proizvođači ne mogu ni da spoje kraj s krajem – objašnjava Mesarić.
Uprkos vremenskim neprilikama, za sada u ovom kraju nema posledica po rod.
– Najgore su letnje vrućine za krompir, to je kultura kojoj najviše smeta toplotni udar. Morate ga hladiti, zalivati noću, pa onda na to dolaze i razne bolesti.. sve to utiče na konačni plod – zaključuje poljoprivrednik.
(Telegraf Biznis)
